Dermatologija je grana medicine koja se bavi analizom, dijagnostikom i terapijom promjena i oboljenja kože i vidljive sluznice, te kose i noktiju.
Pregled je bezbolan i podrazumijeva uzimanje anamnestičkih podataka, te pregled kože golim okom ili pomoću lupe ili posebnog uređaja-dermatoskopa.
Ukoliko je potrebno mogu se izvršiti dopunske procedure: uklanjanje benignih promjena radiotalasima, biopsija promjene i PH analiza.
Za pregled nije potrebna posebna priprema, ali je dobro da imate određene smjernice ukoliko se javljate zbog promjena u vidu osipa na koži:
Promjene koje zahtijevaju pregled dermatologa su:
Dermatoskopski pregled je dopunska dijagnostička procedura za posmatranje promjena na koži pomoću dermoskopa koji uvećava vidno polje uz polarizovano/nepolarizovano svjetlo.
Primarno se koristi u evaluaciji pigmentnih promjena, te joj je najveći značaj u ranoj dijagnostici melanoma. Obuhvata pregled ili praćenje mladeža, njihove strukture i boje.
Olakšava dijagnostiku tipa promjene, kao i da li je pravo vrijeme za ukloniti istu.
Preporučuje se da se obavlja jednom godišnje radi upoređivanja nalaza i ranog uočavanja promjena na njima, kod pacijenata sa povišenim rizikom i češće.
U slučaju da uočite promjene na mladežu (promjena boje, asimetrija, nepravilne ivice, uvećanje, pojava svraba ili krvarenje) zakažite konsultaciju kod izabranog dermatologa.
Proces radiotalasnog uklanjanja benignih izraslina na koži predstavlja efikasan i siguran način. Talasi visoke frekvencije ne oštećuju okolno tkivo, nego prolaze kroz željeno pri čemu ne zahtijeva kasnije ušivanje, niti previjanje.
Sama procedura je komforna za pacijenta, traje veoma kratko uz primjenu lokalnog anestetika. Nakon intervencije, formira se plitka krasta, te proces zarastanja traje do 2 sedmice. Ožiljak koji ostaje nakon opadanja kraste je skoro neprimjetan.
Najčešće se koristi za uklanjanje bradavica, keratoza, kondiloma, ksantelazmi, milija, proširenih kapilara.
Mladeži se mogu uklanjati ovom metodom samo ukoliko se ranije utvrdi da ne postoje promjene karakteristične za melanom, u suprotnom je obavezna hirurška ekscizija uz PH analizu.
Kondilomi, poznati i kao polne ili šiljaste bradavice su izrasline na vulvi, u vagini, na grliću i oko anusa, a kod muškaraca i na penisu i oko njega. One su zapravo mekane, izdužene, neravne papule svjetlocrvene ili normalne boje kože. Bradavice se ponekad spajaju u manje izraštaje oblika karfiola. Veličina varira od veličine čiodine glave do nekoliko centimetara.
Kondilomi se ubrajaju u seksualno prenosiva oboljenja. Da je do zaraze došlo osoba postaje svjesna tek kada se u predjelu genitalija pojave promjene u obliku bradavica, period inkubacije je različit i može trajati od 7 dana pa i do godinu i po.
Uklanjanje kondiloma vršimo metodom radiotalasa. Tokom jedne intervencije se uklanjaju sve postojeće promjene i sa redovnim uklanjanjem dolazi do ozdravljenja. Procedura se izvodi uz lokalnu anesteziju, a na mjestima uklonjenih promjena ostaje krasta koja iza sebe ne ostavlja ožiljak.
Uklanjenje kondiloma radiotalasima je najbezbednija i najefikasnija metoda liječenja kondiloma, jer se primenom radiotalasa uklanja samo promjena bez oštećenja okolnog zdravog tkiva.
Ukoliko primjetite izrasline na genitalijama, ne treba odlagati liječenje, nego se sa partnerom što prije obratite ljekaru, jer je HPV virus koji je izazivač kondiloma, ujedno i povezan sa pojavom karcinoma grlića materice.
Nakon uklanjanja kondiloma savjetuje se redovna kontrola (za žene PAPA na svakih 6 mjeseci), te jačanje imunog sistema koji je ključan za izlječenje.
dr Ivana Vučeljić, specijalista dermatovenerologije
FB.
IN.
YT.